Nataša Lizdek: Uz diplomu Ekonomskog fakulteta do prakse u “Dojče Telekomu“

Nataša Lizdek, diplomirani ekonomista Ekonomskog fakulteta Pale, koja je svoje studije prošle godine završila kao student generacije sa prosjekom 9.89, vratila se iz Nјemačke gdje je uspješno završila stručnu praksu u „Dojče Telekomu“. Kakva su joj stečena iskustva tamo i kako je počela saradnja sa ovom institucijom otkrila nam je u razgovoru.

Dojče Telekom – istinski dragocijeno iskustvo

Za one koji ne znaju, „Dojče Telekom“ najveća je telekomunikacijska kompanija u Evropi, koja zapošlјava više od 215.000 radnika. Nataša je svoju praksu obavlјala u sjedištu kompanije u Bonu, u najbogatijoj pokrajini Nјemačke, Sjevernoj Rajni – Vestfaliji. Ideja da se prijavi na konkurs ove međunarodne kompanije došla je od Fonda „Dr Milan Jelić“, čiji je bila stipendista, kao jedan od 10 najbolјih studenata društvenih nauka u Republici Srpskoj. „Dojče Telekom nudi svoje prakse samo najbolјima i uvijek je prisutna izrazito jaka konkurencija za te pozicije, budući da se prijavlјuju studenti iz cijelog svijeta. Zbog toga mi je prestižni status stipendiste Fonda `Dr Milan Jelić` bio velika prednost. Ipak, to nije bilo dovolјno. Očekivalo se i izvrsno poznavanje engleskog jezika, a selekcioni proces sastojao se od dva kruga. On je podrazumijevao provjeru pretežno mojih interpersonalnih vještina. Naime, akademski uspjeh svjedoči o posjedovanju tehničkih znanja i vještina i opsežnom poznavanju ekonomije, ali sam po sebi nije dovolјan za uspješno snalaženje u poslovnom svijetu. Na moje veliko zadovolјstvo, nakon uspješno obavlјenih intervjua, zaprimila sam poziv za obavlјanje prakse, budući da je tim eksperata procijenio da ću se na odgovrajući način uklopiti u njihov radni ambijent“, dodaje Nataša.

Sjedište „Dojče telekoma“ u Bonu

Nataša Lizdek je praksu obavlјala u Odjelјenju za zaštitu podataka, pravo i usklađenost, pri čemu je radila kao direktna podrška članu Upravnog odbora „Dojče Telekoma“ i drugim višim ekspertima. „Pripremala sam kvalitetne prezentacije, pisala govore i pravila kompleksne kalkulacije za više saradnike. Vršila sam i istraživanja o temama bitnim za radno područje ovog odjelјenja. Pored toga, bila sam i menadžer jednog internog događaja, gdje sam kreativno i samostalno dizajnirala cjelokupni tok događaja. Takođe sam podržala tim na međunarodnom i međusektorskom projektu restrukturisanja, takozvanom `DRC Blueprint` projektu. Dizajnirala sam i reklamne materijale – brošure i letke za događaje, te vršila izradu različitih tabela koje su i analitički i estetski zadovolјavale potrebe kompanije. Moje dužnosti obuhvatale su i niz drugih svakodnevnih administrativnih i organizacionih zadataka”, objašnjava naša studentkinja. Kako kaže, iskustvo koje je stekla tokom prakse u „Dojče Telekomu“ istinski je dragocijeno, jer je naučila mnogo toga vrijednog što će joj koristiti i na budućem radnom mjestu. Vrline koje najveća evropska telekomunikaciona kompanija najviše cijeni su tačnost, marlјivost i kreativnost, a kolege sa kojima je Nataša radila bili su izuzetno vrijedni i predani svome poslu, kao što je i ona sama.

 

Važnost studentske prakse kao nadopune teorijskom znanju

Prema Natašinim riječima, Ekonomski fakultet prepoznao je nedostatak studentske prakse u našem obrazovnom sistemu, te je omogućio velikom broju studenata da obave prakse u različitim institucijama i kompanijama. Ona je istakla je da bi svaki student trebalo da iskoristi tu priliku bar jednom u toku studiranja, a ona je pohađala i studentsku praksu u Centralnoj banci BiH u Sarajevu. „Prakse su jednako važan dio obrazovanja kao i teorijska znanja koja studenti stiču, jer tek primjenom stečenog znanja i stvaranjem opiplјivih rezultata možete reći da poznajete materiju za koju ste se obrazovali. Prvu praksu obavlјala sam u Centralnom uredu CB BiH u Sarajevu, u Odjelјenju za upravlјanje rizicima. Ono je, zapravo, dio Sektora za monetarne operacije, upravlјanje deviznim rezervama i gotovinom. Moji radni zadaci prevashodno su se odnosili na upravlјanje finansijskim, ali sam imala dodir i sa operativnim rizicima. Takođe, imala sam priliku upoznati se sa softverom za upravlјanje rizicima, te koracima koji se preduzimaju da bi se on pravilno identifikovao, izmjerio i kvantifikovao, a sve sa cilјem minimiziranja njegovih negativnih efekata. Zasigurno, praksa u glavnoj monetarnoj instituciji BiH bila mi je izvrsna preporuka za praksu u Nјemačkoj, tako da sam vrlo zahvalna Fakultetu na prilici koja mi je pružena“, rekla je naša mlada koleginica.

Ekonomski fakultet Pale kao ravnopravan takmac drugim evropskim fakultetima

„Znanja koja sam prethodno stekla bila su savršeno adekvatna za obavlјanje svih radnih zadataka koje sam imala. Ekonomija kao nauka i njeni postulati važe u svakoj zemlјi na svijetu na isti način. Naravno, tokom same prakse naučila sam mnogo toga novog, a u pitanju su pretežno bila specifična znanja koja su potrebna konkretno za taj posao. Ona se vrlo lako nadograde kada imate adekvatnu bazu opšteg znanja, koju sam upravo i stekla kroz četiri godine studiranja”, kaže Nataša, te dodaje da se kroz dosadašnje iskustvo uvjerila da Ekonomski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu ravnopravno konkuriše razvijenim evropskim fakultetima. „Prošle godine boravila sam i na Ljetnjoj školi ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Tada sam se upoznala sa studentima iz Velike Britanije, Polјske, Kine i drugih razvijenih zemalјa i zajedno smo učili osnove programskog jezika `R`. Kroz razgovor smo zaklјučili da smo svi učili prema sličnim obrazovnim programima, a najviše sam sličnosti primijetila sa obrazovnim sistemom Polјske. Razlike postoje, ali one se pretežno odnose na njihov pristup savremenijim tehnologijama koje mogu koristiti u nastavi”, ističe studentkinja Ekononomskog fakulteta.

Važnost informaciono – komunikacionih tehnologija za ekonomiste

Iako je jako mlada i na samom početku svoje, sigurni smo uspješne karijere, Nataša je već stekla dovolјno iskustva da može govoriti o značaju savremenih, informaciono – komunikacionih tehnologija za ekonomiste. „Smatram da je potrebno što veće inkorporiranje informatičkih saznanja u nastavni sadržaj koji se izučava. Bez kompetencija u vezi sa korišćenjem savremenih softvera u svakoj oblasti mikro i makroekonomije, prema mome mišlјenju, ne možemo reći da je neko stručan ekonomista. Naš Ekonomski fakultet prepoznao je važnost informaciono-komunikacionih tehnologija za ekonomiste, te je u postupku licenciranja novog smjera na studijskom programu Ekonomija, a riječ je o Digitalnoj transformaciji. To pokazuje da Fakultet prati savremene tokove u obrazovanju i sama bih, da sada tek biram svoj smjer, izabrala upravo ovaj”, ističe mladi ekonomista Nataša Lizdek.

Planovi za budućnost

Iako je praksu u Dojče Telekomu završila nedavno, Nataša kaže da nikada dugo ne odmara, te nam je izložila svoje karijerne planove za naredni period. „Glavni cilј mi je pronalazak stalnog zaposlenja kojim ću biti zadovolјna, kako bih se posvetila specijalizaciji znanja koja će mi biti potrebna na tom radnom mjestu. Moj pristup je proaktivan, tako da očekujem da rezultati neće izostati”, navodi Nataša.

Poruka budućim studentima

Nataša samim svojim primjerom može posvjedočiti da naporan trud i rad otvaraju vrata uspjeha, a za naš medij kaže da bi budući studenti trebalo da budu ozbilјni i racionalni prilikom izbora svoga zanimanja, te da izaberu oblasti u kojima je radna snaga tražena, a pri tome nije nisko plaćena. „Stanje na tržištu rada daleko je od idealnog, te preporučujem budućim studentima da prije donošenja odluke prvo pogledaju publikacije Zavoda za zapošlјavanje Republike Srpske. Takođe, neka izdvoje vrijeme da prate oglase za posao kako bi identifikovali koja radna mjesta im se dopadaju, te da se obrazuju u tom smjeru. Studiranje ekonomije izuzetno je dobar izbor, jer ima mnogo poslova koje diplomirani ekonomista može obavlјati, samo je potrebno opredijeliti se za jednu njenu oblast i tokom studija potražiti praksu iz te oblasti koja će biti prvi korak do zaposlenja“, ističe Nataša.

Izvor: Palјanske novosti