Preminula Drenka Šećerov Zečević, član Akademije nauka i umjetnosti Srpske

U nedjelјu, 23. juna, u Beogradu u 91. godini preminula akademik Drenka Šećerov Zečević, redovni član Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske.

Rođena je 18. septembra 1933. u Srpskom Krsturu. Klasičnu gimnaziju završila je u Subotici, a Medicinski fakultet u Sarajevu, 1958. godine.

Cijeli radni vijek provela je na Institutu za anatomiju. Predmet Anatomija čovjeka predavala je na Medicinskom, Stomatološkom i Farmaceutskom fakultetu u Sarajevu, 1958–1994. godine.

U karijeri je prošla sva naučna i nastavna zvanja – asistent, docent, vanredni i redovni profesor, profesor na postdiplomskim studijama, profesor emeritus. Kao stipendista Svjetske zdravstvene organizacije, dio doktorske disertacije (odbranjene pod nazivom O arterijskoj vaskularizaciji srca čovjeka i nekih sisara) radila je u Lozani, a odbranila je 1969. na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Bila je šef Instituta za anatomiju u dva mandata i stručni konsultant na Klinici za transplantaciju organa i Institutu za rendgenologiju i radioterapiju Medicinskog fakulteta Univerzitetskog medicinskog centra u Sarajevu.

Godine 1980. izabrana je za eksperta za krvne sudove u Zajednici za naučni rad SFRJ. Za člana Odbora za kardiovaskularnu patologiju ANUBiH izabrana je 1980, a za inostranog člana Odbora za kardiovaskularnu patologiju SANU – 2006. godine.

Usavršavala se u oblasti kliničke anatomije na Institutu za anatomiju u Lozani, te u Gruzijskoj akademiji nauka i umjetnosti, na moskovskom Medicinskom fakultetu i na Institutu za anatomiju u Bazelu.

Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske izabrana je 27. juna 1997, a za redovnog 21. juna 2004. godine. Bila je zamjenik sekretara Odjelјenja medicinskih nauka ANURS-a od osnivanja do 2004. godine i sekretar Odjelјenja od 2004. do 2016. godine. Predsjednik je Odbora za kardiovaskularnu patologiju i Odbora za reproduktivno zdravlјe i demografiju Odjelјenja medicinskih nauka ANURS-a.

U naučnoistraživačkom radu bavila se proučavanjem kongenitalnih iščašenja kuka, krvnih sudova srca i aterosklerozom, proučavanjem posttraumatskih prediktora kardiovaskularnih bolesti kod mladih u poslijeratnom periodu u Republici Srpskoj i reproduktivnim zdravlјem i demografijom. Sama, ili sa saradnicima, objavila je 180 radova u domaćim i inostranim naučnim časopisima.

Učestvovala je u organizaciji brojnih naučnih skupova, okruglih stolova, kongresa i simpozijuma sa međunarodnim učešćem iz kardiovaskularne patologije i drugih oblasti.

Bila je: predsjednik Društva anatoma SRBiH, član Društva anatoma Jugoslavije, Antropološkog društva Jugoslavije, Sekcije za kliničku anatomiju, član izvan radnog sastava Jugoslovenskog udruženja za borbu protiv ateroskleroze, član Balkanske medicinske unije, Društva anatoma Gruzije.

Povodom jubileja četrdeset godina od osnivanja Univerziteta u Sarajevu, dobila je Plaketu za unapređenje nastavnog procesa i afirmaciju naučnog rada. Dobitnik je i plaketa Medicinskog fakulteta u Sarajevu, povodom jubileja 30 i 40 godina od njegovog osnivanja, za podizanje ugleda fakulteta. Zdravstvena komora Republike Srpske dodijelila joj je “Hipokratovu povelјu” za životno djelo (2002). Dobitnica je Povelјe ANURS-a (2004) i Zlatne medalјe ANURS-a (2013).

Bila je jedan od osnivača Medicinskog i Stomatološkog fakulteta u Foči i profesor na predmetu Anatomija od 1993. do 2009. godine.