Izvještaj sa panel diskusije “Inkluzija u savremenoj nastavi: izazovi i perspektive”

Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu dana 3. 12. 2024. godine, povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, održana je panel diskusija Inkluzija u savremenoj nastavi: izazovi i perspektive, koja je imala za cilj da podstakne dijalog o važnosti inkluzije u obrazovnom sistemu i unapređenju uslova za obrazovanje osoba sa invaliditetom. Inicijator za realizaciju ovog panela bila je Katedra za pedagogiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Vladan Bartula, izrazio je zadovoljstvo što Fakultet može biti domaćin ovako važnog događaja i dodao da će u budućnosti Fakultet biti na raspolaganju u stručnom i istraživačkom smislu, kako bi dao doprinos da se tema inkluzije i dalje razvija, istražuje i ostane u fokusu. Direktorka Republičkog pedagoškog zavoda, Slađana Tanasić, izjavila je da u školama Republike Srpske inkluzija zauzima važno mjesto, ali da je ipak potrebno raditi na unapređenju inkluzije d‌jece sa poteškoćama u razvoju u obrazovnim ustanovama na svim nivoima. Tanasićeva je izrazila nadu da će zaključci sa današnje panel-diskusije biti od koristi za vaspitno-obrazovnu praksu u Republici Srpskoj. Panel diskusiju organizovao je Filozofski fakultet Pale, u saradnji sa Republičkim pedagoškim zavodom Republike Srpske i Centrom za podršku studentima sa invaliditetom Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

  1. U prvom panelu koji je nosio naslov Naučni pogled na inkluziju, moderator je bila prof. dr Tamara Pribišev-Beleslin sa Katedre za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci. U panelu učestvovali su prof. dr Mile Ilić sa Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci, prof. dr Srboljub Đorđević sa Pedagoškog fakulteta u Vranju, prof. dr Biljana Sladoje Bošnjak sa Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu i prof. dr Ljiljana Jerković sa Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci. Nakon izlaganja panelista usijedila je plodonosna diskusija.
  2. U drugom panelu koji je nosio naslov Inkluzija u vaspitno-obrazovnom sistemu Republike Srpske, moderator je bila prof. dr Sanja Partalo sa Katedre za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci. U panelu učestvovali su: dr Slavko Dragosavljević, načelnik odjeljenja za predškolsko i osnovno vaspitanje i obrazovanje, Milija Marjanović, načelnik odjeljenja za srednje obrazovanje i vaspitanje iz Republičkog pedagoškog zavoda, Danka Mitrić, VSS za inkluziju učenika sa posebnim obrazovnim potrebama iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske i Dijana Rešić, inspektor-prosvjetni savjetnik za rad sa djecom sa posebnim potrebama i specijalnu nastavu u ustanovama za obrazovanje djece sa smetnjama u psihofizičkom razvoju iz Republičkog pedagoškog zavoda Republike Srpske.
  3. U trećem panelu koji je nosio naslov Inkluzija – moja prilika; izazovi i podrška , u kom su sadržana dva podpanela, moderator je bila prof. dr Sanja Partalo sa Katedre za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci. Panelisti koji su učestvovali u trećem panelu su: prof. dr Irena Stanić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Milenko Vujinović, direktor Udruženja za pomoć djeci i omladini sa posebnim potrebama „Sunce“ Pale, mr Zorica Kuzmanović Vasilić, direktorica Centra „Zaštiti me“ Banja Luka, mr Sanela Ćirić, defektolog Centra „Zaštiti me“ Banja Luka, Irina Čavić, direktorica Elektrotehničke škole u Banjoj Luci, Ljiljana Purković, pedagog u JU SŠ „28. juni“ Istočno Novo Sarajevo, Nataša Elez, nastavnik u JU SŠ „28. juni“ Istočno Novo Sarajevo, Đorđa Grajić, direktor JU OŠ „Petar Petrović Njegoš“ Banja Luka, Sandra Divljak, pedagog u JU OŠ „Petar Petrović Njegoš“ Banja Luka i Petar Zoranović, nastavnik u JU OŠ „Petar Petrović Njegoš“ Banja Luka. Nakon izlaganja panelista, uslijedila je dinamična diskusija u kojoj su učesnici panela postavljali pitanja i razmijenjivali iskustva, duboko se baveći aktuelnim izazovima inkluzivnog obrazovanja i svim aspektima podrške koja je neophodna za uspješnu integraciju djece sa posebnim potrebama u obrazovni sistem.

Podršku radu Panel diskusije pružili su i studenti treće godine Katedre za pedagogiju sa Filozofskog fakulteta na Palama. Goca Jakšić, asistent na Katedri za pedagogiju, vodila je zapisnik tokom panel diskusije i predstavila zabilježene zaključke na kraju. Zaključci su:

  1. Lična, kolektivna i društvena odgovornost je veoma važna i kada svi preuzmemo uloge koje su važne u vaspitno-obrazovnom sistemu doći će do napretka. Teorija škole ide ispred školske prakse, a treba da koristi praksu kao vodilju ka ishodima i treba da prepoznaje praksu kao vodilju ka razvoju.
  2. Pored želje i motivacije važna su profesionalna znanja i vještine, pa je potrebno stručno izgraditi primjenjiv sistem odnosno podzakonski akt koji nalaže stručno usavršavanje nastavnika iz ove oblasti.
  3. Zavod za zapošljavanje nema proaktivnu ulogu u zapošljavanju studenata sa invaliditetom, takođe postavlja se pitanje profesionalizma osoba koje rade u zdravstvu prilikom identifikovanja djece sa potrebnim potrebama.
  4. U praksi je nedovoljna sistemska podrška roditeljima u momentu kada je djetetu nešto dijagnostikovano, dakle potreba je obuhvatnija podrška roditeljima djece sa posebnim potrebama.
  5. Takođe, konkretan prijedlog za unapređenje inklizivne prakse jeste volontiranje studenata završnih godina različitih profila, poput studenata pedagogije, psihologije, defektologije, studenata razredne nastave i slično.
  6. Multidisciplinarni pristup je neophodan u sprovođenju kvalitetnog inkluzivnog obrazovanja jer rad sa djecom sa smetnjama u razvoju obuhvata različite aspekte razvoja i funkcionisanja u kojima je potrebna podrška i djetetu i njegovoj porodici.
  7. Inklzija je dijalektički proces koji treba da bude dvosmjeran.

Održana panel diskusija ima višestruki značaj za akademsku zajednicu, obrazovne institucije i širu javnost. Učesnici su imali priliku da razmjene iskustva, idenktifikuju izazove i istraže konkretne mogućnosti za unapređenje inkluzivne prakse u savremenoj nastavi. Veliki značaj panel diskusije ogleda se i u podizanju svijesti o inkluziji kao temelju za kvalitetno i pravedno obrazovanje.